Jesu li sindikati javnih službi stvarno nerealni kada traže značajno više povećanje plaće od 1% koje je na posljednjem pregovaračkom sastanku ponudila Vlada RH? Trenutna ponuda koja je daleko ispod stope inflacije sigurno će urušiti realnu kupovnu moć zaposlenika javnih službi, pa kome je to u interesu?
Veliku potporu nakani Vlade da ograniči rast plaća zaposlenicima javnih službi u javnom prostoru daju predstavnici Hrvatske udruge poslodavaca (HUP-a). Zanimljive su teze koje HUP iznosi pa ih vrijedi razmotriti:
Javni sektor plaćama jače privlači radnike od privatnog sektora, pa kada bi se ograničile plaće u javnom sektoru uz određene prekvalifikacije došlo bi do prelijevanja radnika u privatni sektor koji vapi za radnom snagom.
Ovakvi stavovi vrlo su upitni prije svega jer ne postoje nikakve garancije da bi privatni sektor uopće posegnuo za rastom plaća da ga ne povlači javni sektor. Dok su plaće u javnom sektoru mirovale, zaposlenici privatnog, ali i javnog i državnog sektora nisu mijenjali sektore gdje su bile „veće“ plaće, već državu u kojoj žive i rade.
Zar se stvarno zaboravlja kako su radnici RH u vrijeme velike ekonomske krize ti isti poslodavci često ostavljali bez redovite isplate plaće? U jednom trenutku (2012.) u Hrvatskoj je bilo čak oko 85 000 takvih radnika dok su njihovi poslodavci u stečaju otjerali svoje tvrtke i otvorili nove.
Kada su se u COVID krizi morali zatvoriti obrti, sindikati su prvi podržali Vladu kada je iz državnog proračuna tada isplaćivala radnicima u privatnom sektoru 4000 kn naknade zbog izgubljene plaće, svjesni nužnosti očuvanja radnih mjesta i tih istih poslodavaca.
Ali privatni sektor ne može se graditi ograničenim rastom plaća u javnom sektoru kako bi oni mogli isto činiti svojim radnicima i od državnog proračuna očekivati beneficije za sebe. Dio zadržane dobiti mora ići u smjeru ulaganja u proizvodne pogone te osobito u stručno usavršavanje radnika i poboljšanje njihovog materijalnog položaja.
Zanimljivo je kako HUP već godinama traži da se smanji viša stopa poreza na plaće kako bi se povećale plaće onih sa srednjim i visokim plaćama, dok istodobno dizanje minimalne plaće dočekuju svaki put na nož, a nažalost prevelik broj radnika na minimalcu radi upravo u privatnom sektoru.
Sindikati javnih službi moraju štititi interese svojih članova, a posljedično i ostalih radnika u RH. Za svoje zahtjeve imaju uporište u gospodarskim pokazateljima.
Hrvatsko gospodarstvo nastavlja bilježiti visoke stope rasta, što je vidljivo iz sljedećih podataka:
Iako plaće jesu rasle, nažalost inflacija je taj rast dobrano nagrizla. Možemo reći da je i postupanje dijela poslodavaca tome doprinijelo ugrađujući u cijene svojih proizvoda i usluga i očekivanu inflaciju.
Svima nam je u interesu da nam bude bolje i da hrvatsko gospodarstvo i dalje raste, a samim time i plaće radnika koje rastom neće ugroziti profit poslodavaca.
Logikom Vlade i HUP-a o ograničavanju plaćanja ili mizernom rastu plaća u javnom i državnom sektoru vraćamo se na urušavanje standarda građana, a ne na njegovo poboljšanje, stoga se nadamo da se to neće dogoditi.
autor: Nada Lovrić, dipl. oec., predsjednica Srednjoškolskog sindikata Znanje
