Rad u obrazovanju vjerojatno je najpodcjenjivaniji rad od bilo kojeg rada u bilo kojem drugom sektoru. I dok svi znaju vrijednost rada u zdravstvu, vrijednost rada u socijalnoj službi i drugim sektorima, uz naš se rad još uvijek vežu floskule o „tri mjeseca praznika“, o „par sati rada u razredu dnevno“ i slično.  I možemo se mi ljutiti na etikete koje su nam nepravedno nalijepljene, možemo se čuditi, ali dok o svojim obvezama ne budemo jasno komunicirali i sustavno promovirali važnost sektora u kojem radimo ne samo za naše učenike i njihove obitelji već za cijelo društvo u cjelini i za budućnost tog društva bitnijeg pomaka za zaposlene u obrazovanju  ne možemo očekivati. Nitko od nas pojedinačno tu bitku ne može dobiti sam, zato imamo svoj Sindikat Znanje u kojem smo odlučili o našem pozivu progovarati u svakoj prilici koja nam se otvori, pa smo tako progovorili u članku novinara portala Srednja.hr, gosp. Hrvoja Debeljaka na temu stručnog usavršavanja nastavnika ljeti čije dijelove prenosimo.

Citat:

Sindikalistica Lovrić napominje da samo odmoran nastavnik može planirati i provoditi školske aktivnosti, ali da nedostaje edukacija za osobni razvoj.

Što rade nastavnici kada su učenici na ljetnim praznicima? Na godišnjem odmoru nisu cijelo vrijeme. Prema zakonu i kolektivnim ugovorima nastavnici imaju između 20 i 30 radnih dana godišnjeg odmora koji se u pravilu koriste kada djece nema u školi. Nastavnici tijekom nastavne godine imaju prava dva dana biti na godišnjem odmoru, dok ostale dane koriste kada su učenici na praznicima, bilo da su to ljetni, zimski ili proljetni.

….

Nada Lovrić: ‘Samo odmoran nastavnik može kreativno planirati i provoditi školske aktivnosti’

Ima li dovoljno skupova i usavršavanja za nastavnike ljeti, priupitali smo predsjednicu Sindikata Znanje Nadu Lovrić. Kaže kako u Sindikatu smatraju da bi bilo ne samo neprimjereno, već i nedopustivo planiranje bilo kakvih obveza od strane poslodavca, pa tako i stručnih usavršavanja, za vrijeme godišnjeg odmora. Članovima preporučuju da se isključe iz razmišljanja o školi i školskim obvezama.

– Samo odmoran nastavnik može kreativno planirati i provoditi školske aktivnosti s učenicima s nužnim entuzijazmom na način kako je najbolje za učenike. Zato se s razlogom u periodu od završetka nastavne godine do polovine srpnja kada počinje kolektivni godišnji odmor za nastavnike, ne planira prevelik broj edukacija, mada postoje online edukacije otvorenog tipa koje se mogu pohađati u bilo koje vrijeme. Nastavnici ne mogu koristi godišnji odmor kada oni to stvarno žele tijekom kalendarske godine jer se on uvijek veže uz ljetne praznike učenika, a samo dva dana mogu koristiti po svom izboru, objašnjava Lovrić.

Nastavlja, dani po završetku nastavne godine, prije početka godišnjih odmora, ispunjeni su čitavim nizom obveza za nastavnike i nastavno osoblje. Nabraja – sjednice razrednih vijeća i utvrđivanje uspjeha, nastavničko vijeće, planiranje i održavanje dopunskog rada s učenicima koji svoje obveze nisu uspješno savladali na vrijeme, organizacija i dežuranje na ispitima državne mature, upisi u srednje škole, planiranje sljedeće nastavne godine…

– Naravno, tu je i sređivanje pedagoške dokumentacije i planiranje obveza po završetku godišnjeg odmora. Uvođenjem modularne nastave povećavaju se poslovi vezani uz planiranje nastave u modulima, planiranju zajedničkih aktivnosti na razini aktiva i škole. Treba istaknuti da je nužno kvalitetno korištenje godišnjeg odmora jer je nastavnički posao jedan od onih u vrhu sa sklonošću profesionalnom izgaranju, takozvanom burnoutu. Nagomilano emocionalno trošenje tijekom nastavne godine u radu s učenicima, roditeljima i stručnim službama povećava razinu stresa i utječe na zdravlje, kako fizičko tako i mentalno. Naravno, ne treba zanemariti i nužan oporavak glasnica kao našeg alata koji se nemilice troši za vrijeme nastave, ističe Lovrić.

….

Predsjednica Sindikata Znanje nastavlja kako su nastavnicima stručna usavršavanja dio radnih obveza, ali i potreba jer im omogućuju podizanje razine kompetentnosti. Usto, i iznalaženje rješenja za probleme s kojima se susreću u svakodnevnom radu kako onom u razredu, tako i izvan njega. Naime, u opisu radnog mjesta svakog nastavnika je i stručno usavršavanje.

….

Teme koje nastavnici žele – primjena propisa u radu, kako pristupiti učenicima s teškoćama, komunikacija s roditeljima

Ipak, Lovrić priznaje kako sindikat prepoznaje nedostatak edukacija za osobni razvoj nastavnika. Objašnjava, mali broj nastavnika zna i može odvojiti svoj posao od privatnog života i prečesto su i po završetku radnog dana u planiranju i promišljanju budućih obveza. Nedostaju edukacije koje bi dale odgovore na pitanja kako upravljati vremenom i obvezama, nositi se s izazovima današnjih generacija učenika, ali i poboljšanju komunikacije s roditeljima kako bi se zajednički rješavali problemi, ističe Lovrić. Konkretno pitamo kakva usavršavanje nedostaju.

– Nažalost, sustav obrazovanja često je kaotičan, pravila i propisi se nekad prečesto mijenjaju, a nekad tako dugo čekamo propise nužne kako bi sustav dobro funkcionirao, zato bi i edukacije na temu primjene propisa u radu bile nužno potrebe zbog ujednačavanja postupanja u svim školama. U radu se susrećemo sa sve većim brojem učenika s poteškoćama koji se integriraju u razrede pa bi sigurno dodatne edukacije na temu kako takvim učenicima pristupiti, kako im pomoći u odgojnom i obrazovnom smislu svima bile na korist. Stručno usavršavanje su iznimno važna svakom nastavniku. Nastavnici rado sudjeluju na stručnim usavršavanjima, a da je tome tako svjedoči i velik broj nastavnika na edukacijama raznih organizatora, ne samo Ministarstva i agencija, već i onih izdavačkih kuća i raznih udruga, zaključuje Lovrić.

cijeli tekst članka na linku:

Mogu li se nastavnici usavršavati ljeti? Ovo je ponuda, sindikalistica otkriva čega generalno fali